Klimatske promjene predstavljaju ozbiljan izazov za globalnu poljoprivredu, s potencijalom da utječu na proizvodnju hrane, pristup vodi i druge resurse, te ekonomsku stabilnost ruralnih zajednica širom svijeta. Promjene u temperaturi, padavinama i ekstremnim vremenskim događajima mogu imati štetne posljedice na usjeve, stočarstvo i ribarstvo, što dovodi do smanjenja prinosa i povećanja rizika od gladi i nestašice hrane.
Uz povećanje globalne temperature, poljoprivrednici se suočavaju s novim izazovima u uzgoju i zaštiti usjeva. Ekstremne temperature mogu negativno utjecati na rast biljaka, povećavajući rizik od suše, toplinskih valova i štetočina. Promjene u padavinama mogu dovesti do poremećaja u raspodjeli vode, što može utjecati na navodnjavanje i opskrbu vodom za poljoprivredne kulture.
Klimatske promjene utječu i na pristup resursima poput vode i zemljišta, što može imati dugoročne posljedice na održivost poljoprivredne proizvodnje. Povećanje razine mora može dovesti do slanjenja tla i poplava u priobalnim područjima, dok suše i ekstremne vremenske prilike mogu smanjiti dostupnost vode za navodnjavanje i piće.
Klimatske promjene mogu imati socio ekonomske posljedice za ruralne zajednice koje su ovisne o poljoprivredi za svoj životni standard. Smanjenje prinosa i nestabilnost tržišta mogu dovesti do gubitka prihoda i migracije stanovništva u potrazi za boljim uvjetima za život. Ovo može dodatno opteretiti već pogođene zajednice i pridonijeti društvenim i ekonomskim napetostima.
Klimatske promjene imaju ozbiljan utjecaj na globalnu poljoprivredu, s potencijalom da ugroze sigurnost hrane i ekonomsku stabilnost ruralnih zajednica širom svijeta. Za suočavanje s ovim izazovima potrebno je integrirati politike prilagodbe i ublažavanja u poljoprivredne prakse, te uložiti u istraživanje i tehnologiju koja može pomoći u izgradnji otpornosti na klimatske promjene.