Agora (grčki za skupština, trg) je u antičkoj Grčkoj naziv za narodnu skupštinu koju je sazvao kralj ili važniji građanin; naziv za gradsku tržnicu, trg, mjesto trgovačko-poslovnog i javnog života uopće. To je bio prostor gdje su se održavale skupštine, politički sastanci, ali i mjesto gdje su trgovci, obrtnici i građani obavljali svoje poslove i družili se.
U drevno doba bivala je često nepravilna oblika i okružena hramovima i javnim zgradama. Poslije je kvadratnog oblika okružena građevinama s trjemovima. Postala je uzor za rimske forume, što govori o njenom velikom utjecaju na urbani razvoj antičkih gradova.
Agora je bila srce grčkih gradova, mjesto gdje su se odvijali politički, trgovinski i kulturni događaji. Bila je simbol demokracije i javnog života u antičkoj Grčkoj. Osim političkih rasprava, na Agori su se održavali i sportski događaji, poput atletskih natjecanja i dramskih izvedbi.
Trgovci su na Agori prodavali različite proizvode, od hrane do rukotvorina. Osim trgovine, Agora je bila mjesto gdje su se umjetnici okupljali i izražavali svoje talente kroz različite performanse i umjetničke radionice.
Iako su Agore danas uglavnom arheološka nalazišta, one su ostavile dubok trag u povijesti urbanizacije i javnog života u antičkoj Grčkoj. Njihov utjecaj se osjeća i u modernim gradovima koji su preuzeli koncept javnih trgova kao mjesta susreta, razmjene i javnih događaja.